B
orbeni avioni vazduhoplovnih snaga Italije i Grčke, u saradnji sa Vazduhoplovstvom Vojske Crne Gore, počeće danas, na godišnjicu crnogorskog članstva u NATO-u, redovno patroliranje crnogorskim vazdušnim prostorom radi njegove zaštite. Vijest o angažovanju stranih borbenih aviona zvanično je potvrđena iz Ministarstva odbrane. Ovaj potez naišao je na brojne kritike, uz ocjenu da Crna Gora polako gubi i poslednje elemente državne i političke samostalnosti.
Predstavnik pokreta „Sloboda narodu” Boško Vukićević rekao je da je prijem Crne Gore u NATO svojevrsni istorijski kuriozitet, ali i apsurd, jer se radi o jedinoj zemlji čije su teritorija i stanovništvo bombardovani od organizacije u koju se zemlja ugurava.
– Istovremeno, još jedan apsurd, usko povezan s tom činjenicom, predstavlja činjenica da je Crna Gora jedina zemlja primljena u NATO u kojoj je, na osnovu svih relevantnih istraživanja javnog mnjenja, postojalo ogromno, dvotrećinsko protivljenje naroda takvoj odluci. U tom smislu, uguravanje Crne Gore u NATO može predstavljati „primjer drugim aspirantima” samo ako bismo govorili o primjerima prevare i izdaje narodnih interesa – rekao je Vukićević.
Čelnik Prave Crne Gore Marko Milačić kazao je da je uključivanje Crne Gore u NATO nasilan i nedemokratski proces.
– Borba protiv toga je istinska borba za slobodu – poručio je Milačić.
Sa druge strane, iz Ministarstva odbrane tvrde da NATO misija zaštite vazdušnog prostora obezbjeđuje integritet vazdušnog prostora država saveznica i njihovu zaštitu non-stop patroliranjem u okviru NATO integrisanog sistema vazdušne i raketne zaštite.
– Saradnja saveznika u zaštiti vazdušnih prostora članica Alijanse bez sopstvenih kapaciteta za zaštitu, koja je počela 1961. godine, uključuje zaštitu vazdušnih prostora Islanda i Luksemburga, od 2004. godine Estonije, Letonije i Litvanije – u čemu su do sada učestvovala vazduhoplovstva 14 država saveznica, i Slovenije, čiji vazdušni prostor štite letjelice Italije i Mađarske – navodi se u saopštenju.
Formalno članstvo Crne Gore u NATO-u ozvaničeno je 5. juna 2017.godine. Dan pred godišnjicu, u Brislu su se juče sastali generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Stoltenberg je rekao da je pristupanje Crne Gore NATO-u učinilo državu bezbjednijom, a Alijansu snažnijom. On je rekao da je NATO postao veći sa novom članicom – Crnom Gorom.
– Suverena država u jednoj snažnoj alijansi, sa mjestom za stolom, sa jednakim glasom u oblikovanju naših odluka – naveo je Stoltenberg.
On je dodao da NATO pomaže Crnoj Gori i da će 5.juna početi sa vazdušnim patrolama nad Crnom Gorom uz pomoć aviona iz Italije i Grčke.
– Ova mirnodopska misija će garantovati bezbjednost vašeg neba bilo od civilnih ili vojnih aviona u nevolji ili bilo kakvih prijetnji. NATO pruža ovu podršku saveznicama bez njihovih vazdušnih snaga, što je snažan signal NATO solidarnosti – naveo je Stoltenberg.
Upitan da li bi ukidanje ili ublažavanje sankcija doprinijelo poboljšanju odnosa sa Rusijom, Đukanović je kazao da je pozicija Crne Gore u odnosu na Rusiju veoma jasna.
– Crna Gora se ne deklariše samo jakim riječima i izjavama, nego iskrenom i istrajnom politikom pripadnosti onom sistemu čiji smo sastavni dio. Za nas nema dileme da li ćemo se pridržavati evropske spoljne politike i bezbjednosti – istakao je Đukanović.
On je dodao da nema dileme da je pristupanje Crne Gore NATO-u i napredak svake zemlje zapadnog Balkana ka članstvu u EU doprinos stabilnosti i boljoj perspektivi regiona.
– Korijene i uzroke cijene koju danas plaćamo na Zapadnom Balkanu, a koja se tiče kvaliteta života, jako dobro znamo. To je, u suštini, dugo istrajavanje da se živi po vanevropskim pravilima. Ovo što danas radimo razumijem kao pokušaj da Balkan vratimo svojoj prirodnoj evropskoj luci –naveo je Đukanović.
Crna Gora se u junu 2014. godine približila NATO-u kada su ministri vanjskih poslova zapadne vojne alijanse odlučili da pokrenu intenzivirane i fokusirane razgovore sa Crnom Gorom sa obavezom da do kraja 2015. razmotre da li su zadovoljeni uslovi za upućivanje poziva za članstvo. Nakon formalnog poziva za otpočinjanje pristupnih pregovora Crne Gore sa NATO-om, sredinom februara 2016. godine u Briselu su uspješno završeni pristupni pregovori.
Predstavnik Demokratskog fronta Jovan Vučurović rekao je da je nasilni ulazak Crne Gore u NATO, suprotno volji većine građana, izazvao situaciju na koju su godinama upozoravali.
– Autoritarni režim samo je dobio krila da pređe u fazu totalne dikature – ocijenio je Vučurović.
On smatra da neozbiljno zvuče izjave da je učlanjenje donijelo sigurnost u regionu jer širom svijeta može da se vidi kako izgleda bezbjednosna situacija kada je donosi taj agresivni vojni savez.
– Posebna priča je što ova marionetska vlast u saradnji sa NATO-om bukvalno ponižava Crnu Goru. Rezultat takve politike je sramna odluka Vlade Crne Gore da šalje pripadnike crnogorske vojske na područje južne srpske pokrajine Kosovo i Metohija, i to u okviru okupacionih snaga NATO-a – kazao je Vučurović za agenciju Mina.
S druge strane, poslanik DPS-a Predrag Sekulić rekao je da je članstvo Crne Gore u NATO-u ispunilo očekivanja većine građana, a dodatni benefiti, kroz sigurnost granica i neba, i stranih direktnih investicija tek će biti vidljivi. On je vjeruje da sada niko od građana nema dilemu oko toga da li je Crna Gora trebalo da postane članica NATO-a ili ne.
Izvršni direktor Alfa centra Aleksandar Dedović smatra da su reforme koje je Crna Gora sprovela na putu prema NATO neprocjenjivo značajne i pozitivno utiču na kvalitetniji život društva, a najznačajniji benefit biće značajno vidljiviji na duži rok. On je ukazao i da benefite na spoljnopolitičkom planu i pozicioniranje Crne Gore na međunarodnoj sceni.
– Tu su i modernizacija i nabavka opreme, tehnike i naoružanja u sistemu odbrane, popuna crnogorskih misija u Briselu, mogućnost stažiranja za crnogorske visokoškolce u institucijama NATO-a, mogućnost korišćenja ozbiljnijih fondova iz različitih razvojnih programa Alijanse i konkurentnost crnogorske biznis zajednice na inostranom tržištu – naveo je Dedović.M.V.
Svečani prijem na Cetinju
Predsjednik Vlade Duško Marković prirediće danas na Cetinju prijem povodom godišnjice članstva Crne Gore u NATO-u. Kako je saopšteno iz Vlade, prijem će biti organizovan za predstavnike zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog kora i visoke zvanice iz javnog života Crne Gore.
U okviru prijema, koji će biti upriličen u Vladinom domu na Cetinju, biće organizovana izložba „Crnogorski vojnik kroz vjekove”.
Ministar tvrdi da smo bliži Zapadu
Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović ocijenio je da je ulazak u NATO najvažniji datum u novijoj istoriji nakon 21. maja 2006. godine, kada je obnovljena državna nezavisnost, jer je zemlja članstvom u NATO-u prvi put institucionalno postala dio Zapada, zapadnog sistema i zapadnih vrijednosti.
– Učlanjenje u NATO i činjenica da je Crna Gora postala dio najmoćnijeg političko-vojnog ili političko-bezbjednosnog saveza koji danas postoji ili koji je možda ikad postojao, važna je za nas istorijski, državotvorno, bezbjednosno, ekonomski... I za budućnost, naravno – rekao je Darmanović za RTCG.